Muzej vanvremenskih vrednosti

Search
Close this search box.
Search
Close this search box.

Vavedenje presvete Bogorodice Slava Hilandara

Srpska pravoslavna crkva slavi Vavedenje presvete Bogorodice, jedan od najvećih praznika posvećenih Bogomajci.

Kada se Presvetoj Devi Mariji navršiše tri godine od rođenja, dovedoše je roditelji njeni sveti, Joakim i Ana, iz Nazareta u Jerusalim, da je predadu Bogu na službu prema ranijem obećanju svome.

Vavedenje, ili kako ga još zovu Sveta Prečista ili Ženska Bogorodica je obeleženo crvenim slovom u pravoslavnom kalendaru. Spada među 12 najvećih hrišćanskih praznika.

Slavi se kao uspomena na dan kada je Bogorodica prvi put uvedena u hram Božji, u pratnji svojih roditelja Joakima i Ane.

 

Po obećanju da će dete koje im Gospod podari posvetiti njemu na službu, sveti Joakim i Ana doveli su trogodišnju Mariju u jerusalimski hram.

 

Na ovaj dan Devica se zavetovala pred Bogom i ljudima, a činodejstvovao je prvosveštenik Zaharije, otac svetog Jovana Preteče. Bogorodica je u molitvama i postu, u hramu ostala do dvanaeste godine.

 

Posle smrti roditelja, Devu Mariju su dali Josifu, njenom rođaku iz Nazareta. U Josifovom domu Presveta Bogorodica Marija je i primila blagovest od arhanđela Gavrila da će roditi Sina Božjeg.

 

Vavedenje je jedan od pet najvećih praznika posvećenih Presvetoj Bogorodici i krsna slava brojnih srpskih rodova. Pretpostavlja se da se ovaj dan praznuje od četvrtog veka, pisani tragovi potiču iz 8. veka. Praznik je i hramovna slava srpskog manastira Hilandara na Svetoj Gori, zadužbini Svetog Simeona Mirotočivog i njegovog sina Svetog Save.

Srećan praznik braćo i sestre VAVEDENJE PRESVETE BOGORODICE! Srećna slava slavarima i Hramovima posvećenim Vavedenju!

 

Nepokretni veliki praznik koji proslavlja događaj u kome je Presveta Marija postala prva zavetovana devica u istoriji Hrišćanstva. Na ovaj dan izvršen je u Jerusalimu svečani čin zaveštanja njenog devičanstva. Devica se zavetovala pred Bogom i ljudima, a čin je obavio prvosveštenik Zaharije, otac svetog Jovana Preteče. Po brojnosti svečara na četrnaestom mestu slava kod Srba.

 

Pošto su Sv. Joakim i Ana bili bez dece, zavetovali su se da će dete koje im Bog podari posvetiti Njemu na službu. Kada su dobili kćerku Mariju, sa tri godine sazovu svu svoju rodbinu i više devojčica, pripreme dosta sveća i svečano pođu u Jerusalimski hram. Napred su išle lepo obučene devojčice sa zapaljenim voštanicima, za njima Joakim i Ana, vodeći za ručice svoju kćerčicu, a za njima ostali pratioci. Beše se okupilo i dosta sveta da vide ovu lepu i čudnovatu pratnju. Kad su se približili crkvi, izašli su im u susret sveštenici, a sam prvosveštenik beše izašao da dočeka devojčicu Mariju na crkvenim vratima. Crkva je bila uzdignuta od zemlje i trebalo je preći petnaest stepenika do ulaza. Roditelji dovedoše devojčicu do stepeniša, pustiše je, a ona sama, slobodno i uspravno pređe sve stepenike, ni jednom se ne osvrnuvši na svoje roditelje, već veselo gledaše pravo u crkvu. Prvosveštenik uze devojčicu za ruke, uvede je u crkvu i povede je pravo pred oltar, koji se zvao Svetinja nad svetinjama.

I danas u oltar ženska noga ne sme stupiti, a u deo Jerusalimskog hrama, koji se zvao Svetinja nad svetinjama, nije smeo ni običan sveštenik da uđe, već samo prvosveštenik i to jednom u godini, kad je prinosio žrtve. U taj oltar uvede prvosveštenik devojčicu Mariju i posveti je na služenje Bogu. Time je predobraženo da će ona postati istinska Svetinja nad svetinjama u koju će se smestiti nesmestivi Bog. Tome događaju čudili su se ne samo ljudi, već i Božiji Anđeli, koji su nevidljivi u pratnji učestvovali. Roditelji Marijini prinesoše propisne žrtve, te se sa srodnicima vratiše kući, a malu Mariju ostaviše pri crkvi, i uvek su je, dok su bili živi, s vremena na vreme obilazili. Bogorodica je u hramu ostala do svoje dvanaeste godine.

 

Ustanovljenje praznika

 

U spomen na događaj kad je Sveta Marija dovedena u Jerusalimski hram i posvećena Bogu, ustanovljen je praznik Vavedenje, koji se praznuje 21. novembra. Pretpostavlja se da se ovaj praznik praznuje od četvrtog veka, a prve zabeleške ο njemu imamo tek iz VIII veka. Status velikog praznika dobija u XI veku. Himne za ovaj praznik napisali su Georgije, Mitropolit nikomidijski, magistar Lav Vardalis, Sergije Agiopolit, iz IX veka, Vasilije Pagariot, Arhiepiskop kesarijski, iz X veka, i Josif Himnograf. Praznik ima četiri dana poprazništva.

Na ikoni se ovaj događaj predstavlja prizorom u kome prvosveštenik starozavetne crkve, Zaharija, na vratima hrama dočekuje Presvetu Djevu Mariju kao devojčicu, koju sprovode druge devojčice sa zapaljenim voštanicama, i ostala pratnja.

Vavedenje je slava manastira Hilandara.

 

Narodni običaji

 

Vavedenje slave stočari da bi im Bogorodica zaštitila stoku od zveri. U Srbiji na ovaj dan prestaju svadbe. U nekim takovskim selima bio je običaj da se tog dana ostane posle službe kod crkve i da se tu prvi put pojave sve mlade koje su se udale te jeseni. Mlade se za tu priliku svečano odenu i zakite cvećem iz venčanih venaca. Ovaj običaj održavaju i Popovci, koji se okupe oko manastira Vavedenje u Zavali. U selima južnog Pomoravlja sve žene koje ne mogu da imaju decu odlaze u manastir Crkovicu, gde provedu čitavu noć u molitvama da bi dobile poroda. Poslednji vašar u godini, u Glamočkom polju održava se na Vavedenje.

Podelite ovaj tekst

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *